Danas obilježavamo Svjetski dan svjesnosti o autizmu

SVIĐA LI VAM SE ...
+1
0
+1
0
+1
0

Kvalitetno inkluzivno obrazovanje za sve

Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se 2. aprila prema odluci Ujedinjenih naroda već 15. godinu zaredom dok je cijeli mjesec travanj u nekim zemljama posvećen podizanju svjesnosti o poremećajima iz autističnog spektra. 

Obilježavanje Mjeseca i Svjetskog dana svjesnosti o autizmu već se treću godinu odvija u izvanrednim uvjetima uzrokovanim pandemijom novog koronavirusa. No činjenica je da univerzalna ljudska prava, uključujući prava osoba s invaliditetom ne smiju biti ugrožena u vrijeme pandemije.

Osobe s poremećajem iz autističnog spektra (PAS) imaju pravo na samoopredjeljenje, neovisnost i autonomiju, kao i pravo na zdravstvenu i socijalnu skrb, obrazovanje te zaposlenje na jednakoj osnovi s drugima. Ne smiju se suočiti s diskriminacijom kada traže medicinsku njegu te i dalje moraju imati pristup sustavima podrške, potrebnim kako bi ostali u svojim domovima i zajednicama u vrijeme krize, umjesto da se suoče s mogućnostima prisilne institucionalizacije.

Poremećaji iz spektra autizma nisu bolest, nego razvojni poremećaj/stanje koje traje cijeli život. Radi se o širokom spektru poremećaja, svaka dijagnoza je drugačija i svaka osoba u spektru ima različite simptome i potrebe. Upravo zato se koristi riječ spektar jer taj „kišobran“ obuhvaća cijeli spektar (Aspergerov sindrom, Rettov sindrom, DDS – Dječji dezintegrativni sindrom /Hellerov sindrom/, Neodređeni pervazivni razvojni poremećaj). Plava boja simbolizira poremećaje iz spektra autizma, a još jedan od simbola su i dijelovi puzzle.

Po čemu se poremećaj prepoznaje?

Poremećaj iz spektra autizma karakteriziraju:

  • teškoće u socio-emocionalnom reciprocitetu, verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji te razvoju, održavanju i razumijevanju socijalnih odnosa,
  • neuobičajeno ponašanje – ograničeni interesi i aktivnosti te repetitivna (ponavljajuća) ponašanja

Osobe s poremećajem iz spektra autizma imaju teškoće u komunikaciji i socijalnim odnosima te se opiru svakoj promjeni navika. Njihovo ponašanje obilježava nezainteresiranost za druge, mehaničko ponavljanje pojedinih pokreta ili radnji te neuobičajeno vezivanje za neki predmet.

Međutim, neka djeca pokazuju iznimne motoričke, matematičke, glazbene, likovne i druge vještine.

 

Uloga zajednice i roditelja

Osobe s poremećajem iz spektra autizma imaju niz životnih teškoća.

Primjereni edukacijski pristupi pružani tijekom cijelog života, podrška obiteljima i stručnjacima koji su uključeni u tretman te pružanje odgovarajućih usluga i pomoći u okviru zajednice, uz poticanje pozitivnog stava u društvu, mogu poboljšati kvalitetu i dostojanstveniji stil života ovih osoba.

Veliki je problem, osim otežanog i pravovremenog dijagnosticiranja odstupanja od urednog razvoja, nedostatak dovoljnog broja ranih interventnih programa čijom primjenom bi se ublažila klinička slika te pomoglo u poticanju razvoja djeteta.

Ipak, uz stručnjake koji se bave ranim komunikacijskim razvojem i poremećajima autističnog spektra, roditelji imaju najvažniju ulogu jer najbolje poznaju svoje dijete te mogu izraziti sumnju.

Rani znaci na koje treba obratiti pažnju primjećuju se u kontaktu s djetetom:

  • ne uzvraća pogled u oči ili je pogled tek letimičan,
  • ne uzvraća osmjeh,
  • izostaju ekspresije lica,
  • ne odaziva se na vlastito ime,
  • ne uočava se gesta pokazivanja,
  • vokalizacija može izostati, kao i gugutanje slogova, 
  • kasnije se govor ne razvija pravilno.

Svako se dijete razvija svojim ritmom te među djecom postoje individualne razlike pa treba biti oprezan kod dijagnosticiranja.

Programima rane intervencije potičemo ostvarivanje razvojnih potencijala djeteta, sprečavamo razvoj daljnjih poteškoća, pripremamo dijete za vrtić, školu, zapošljavanje i u konačnici za samostalan život. Kvalitetu života osoba oboljelih od autizma mogu znatno poboljšati rana dijagnoza i intervencija: TEACCH metoda, senzorička integracija, Floortime i ABA, video modeliranje i terapije: logopedska, radna, fizikalna, glazbena te drugi oblici terapija. Kod djece koja nemaju razvijen govor koristimo se slikama, komunikacijskim bilježnicama i pločama s fotografijama predmeta pomoću kojih mogu pokazati što žele. To omogućuje bolje razumijevanje djeteta, a njih potiče na komunikaciju, verbalizaciju i vokalizaciju. TEACCH metoda je zasnovana na vizualnim podražajima i uvodi red u svijet koji je za njih prilično zbunjujući. Djeca imaju slikovne rasporede, koji jasno ukazuju kada je vrijeme za doručak, pranje ruku, vježbanje, slikanje, ručak, odlazak kući. Tako se djeci osigurava stalnost, red, struktura i to im daje sigurnost. Prilikom polaska u školu pomoćnici u nastavi/ stručni komunikacijski posrednici potpora su inkluzivnom obrazovanju učenika s PAS-om. Kao jedna od bitnih zadaća u stvaranju kvalitetnih uvjeta za provođenje adekvatnih programa su prostori u dječjim vrtićima i osnovnim školama, koji se kontinuirano prilagođavaju i stavljaju u funkciju djeteta i njegovih razvojnih potreba za bolju integraciju djece s teškoćama u razvoju (prohodnost, dostupnost, raznolikost, dostatnost materijala). Potrebno je predvidjeti i sredstva za kvalitetnu realizaciju posebnih programa, kao i individualiziranih programa za djecu s teškoćama u razvoju. Suradnja s roditeljima je neophodna, redovito ih se obavještava o uspjesima djeteta. Upravo je intervencijama temeljenim na tehnologiji obilježeno posljednje desetljeće, a brojna istraživanja dokazuju njihovu učinkovitost u tretmanu osoba s poremećajem iz spektra autizma.

Život osoba s poremećajem iz spektra autizma nije lak te se suočavaju s nizom životnih poteškoća. No, svi mi možemo značajno pridonijeti poboljšanju kvalitete njihova života.

NAŠA  PRIČA

SVIĐA LI VAM SE ...
+1
0
+1
0
+1
0